+670 77340564 — info@umaanaulo-venilale.suku.tl

ANIMAL LAO LIVRE AMEASA VIDA HUMANA

29 Jun 2026
Administradór

Animál doméstiku hanesan karau, bibi no fahi sira ne’ebé husik livre lahó supervizaun iha potensiál atu fó perigu ba utilizadór sira estrada nian, tantu motorista sira no kondutór karreta nian, no mós perturba orden públika.

Husik animal la’o livre iha fatin públiku maka akto ida ne’ebé fó ameasa no risku diretu ba moris ema nian, estraga koseita agrikultura, no halo degrada ambiental iha Suku Maumeta. Prátika ne’e la tuir regra suku nian no afeta moris di’ak komunidade tomak nian.

Imagen: Karau no bibi husik lao livre iha Estrada publika dirasaun iha sede Suco Maumeta nia oin (foto: Natalino 29/06)

Animál hakiak sira hanesan karau, bibi, no balada sira ne’ebé husik la’o livre iha komunidade nia leet hamosu problema sériu oioin.

Impaktu negativu prinsipál sira inklui risku asidente tráfiku nian ne’ebé kauza hosi animál sira ne’ebé atravesa arbiru, estragu ba rezidente sira nia to’os ka ai-horis sira, poluisaun ambientál hosi animál nia fo’er, no potensiál ba transmisaun moras hosi animál sira ba ema.

Iha tinan sira ikus-ikus ne’e, problema husik animal livre hanesan karau, bibi, fahi no asu lao livre iha estrada publiku no área rezidensiá sai hanesan preokupasaun boot ba komunidade sira iha Suku Maumeta.

Maski animal sira importante ba ekonomia familia, maibé bainhira la tau matan di’ak- di’ak ba balada hirak ne’e, bele lori impaktu negativu ba sosiedade.

Imagen: Karau husik lao livre iha Devbeauty skin care iha Suco Maumeta (foto: Veronica 29/06)

Komunidade sira kontinua sira nia balada sira lao livre tamba komunidadesira menus informasaun no koñesimentu kona-ba regulamentu sira. Foer animal sira nian iha estrada no merkadu bele halo ambiente la moos no aumenta risku moras.

Tanba ne’e, presiza iha konsiénsia husi proprietáriu animal sira atu halo kuidadu di’ak ba sira nia animal, hanesan halo lutu, sulan iha luhan ka fatin ne’ebé seguru.

Governu lokal no autoridade kompetente mós presiza halo sosializasaun no aplika regulamentu atu prevene problema ne’e hanesan kria sirkular hato’o ba kada lideransa komunitaria hodi hato’o ba komunidade atu hakiak animal tenki halo luhan, se husik livre autoridade municipal bainhira halo razia hetan animal livre iha Estrada sei oho hotu.

Impaktu negativu wainhira husik animal livre:

  1. Seguransa no Orden iha Tráfiku: Animál sira ne’ebé atravesa estrada derrepente dala barak hamosu asidente tráfiku, liuliu iha auto-estrada ka estrada provinsiál sira. Motorista sira ne’ebé trava derrepente ka xoke ho animál sira iha risku atu hetan kanek fatal no kauza estragu maka’as ba sira nia veíkulu.
  2. Estragu ba Ambiente no Fasilidade Públika sira: Animál sira ne’ebé hetan lisensa atu la’o livre dala barak estraga parke sira sidade nian no instalasaun públiku sira, no soe fo’er iha dalan sira ho sira nia fo’er. Iha área rurál ka rezidensiál sira, animál sira ne’ebé la’o-rai han beibeik, sama, no estraga rezidente sira nia ai-horis no produtu jardín nian.
  3. Saúde no Ijiene: Animál nia fo’er no urina ne’ebé namkari kria morin ne’ebé ladún di’ak no sai hanesan fatin ba susuk sira ka vetor sira ne’ebé lori moras. Iha risku atu transmite moras zoonótika (moras ne’ebé da’et hosi animál ba ema)—hanesan infesaun parazita ka baktéria—ne’ebé rezulta hosi lixu ne’ebé kontamina ambiente.
  4. Perturbasaun Sosiál: Prezensa foer animál nian iha uma oin ka iha kintál perturba konfortu no hamenus estétika bairru nian. Ida-ne’e mós bele hamosu konflitu sira entre rezidente sira se animál doméstiku sira estraga viziñu nia kintál ka propriedade.

Konkluzaun

Autoridade lokál sira normalmente iha regulamentu sira kona-ba hakiak animál no kontrolu atu prevene kestaun sira hanesan ne’ebe mensiona iha leten.

Violasaun sira ba regulamentu sira-ne’e jeralmente hamosu penalidade sira, hanesan multa sira, ka rezulta iha asaun ezekusaun direta sira hosi Orden Públika (saniamentu).

Atu hatene regra sira ne’ebé aplikavel obrigatoriumente komunidade sira bele konsulta ho Autoridade local kona-ba pás no orden públiku.

Ema hotu iha responsabilidade, autoriodade local no komunidade servisu hamutuk, problema ida ne’e bele diminui no komunidade bele moris iha ambiente ne’ebé seguru, moos no dame.

Diresaun Ambiental hamutuk ho Autoridade Municipal bele halo aprovasaun ba lei ambiental hodi bele kontrolo komunidade atu labele husik animal livre iha fatin publiku no persija halo sensiblizasaun ba komunidade sira.

Hakerek                      : Equipa Formando/a jornal parede dijital suco Maumeta

Revizaun                     : Equipa formador JPD DNDM SEKOMS

Publika iha :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *